UPOZORENJE: Ovaj članak ne predstavlja investicijski savjet. Tvrtka Incrementum trenutačno za svoje klijente, u određenom dijelu strategije, provodi kupnje tokena Chainlink. To se može brzo promijeniti te, u slučaju promjene tržišnih okolnosti, tvrtka Incrementum može radi zaštite svojih klijenata te tokene brzo i aktivno prodati. O takvim mogućim situacijama nećete biti posebno obaviješteni.
Prošli prinosi nisu jamstvo budućih ulaganja. Sadržaj ovog članka ne predstavlja preporuku, ponudu ili poziv na davanje ponude za kupnju kriptovaluta, već je isključivo informativnog i edukativnog karaktera.
U Barceloni nas je dočekalo predivno vrijeme i nevjerojatna arhitektura iznimnog povijesnog grada koji ujedno nosi i svježi puls modernog života. Ovaj anegdotični grad teško koga ostavlja ravnodušnim.
Četveročlanu delegaciju koja je predstavljala tvrtku Incrementum ipak je mnogo više zanimalo kakva se zajednica oblikovala oko kripto tokena Chainlink. Istraživali smo kako ta organizacija doživljava tehnološki razvoj te kakva su razmišljanja o trenutačnom vrednovanju kriptovalute.
Više od 2.000 sudionika (konferencija je bila rasprodana, op. a.) te svi ključni akteri iz razvojnih i vlasničkih struktura omogućili su nam da iz prve ruke provjerimo stvarne potencijale za buduće prinose.
Postoji li razlog za sumnju u budućnost ili će snažni temelji izdržati kripto-zimu te se možemo nadati dugoročnim, izdašnim prinosima?
Provjerili smo u kojoj se fazi nalazi tehnološki razvoj projekta te kako napreduju implementacija i primjena njihove tehnologije među razvojnim timovima i velikim financijskim institucijama.
Pregled vsebin v članku
Mnogi posjetitelji konferencije priznaju da već dugo nije bilo događaja čiji su sadržaji bili tako snažno usmjereni na tehnički razvoj tehnologije.
Budući da naše čitatelje u pravilu ne zanimaju izrazito dubinske tehničke informacije, u ovom ćemo se članku ipak potruditi da ključne stvari predstavimo na razumljiv način, dok ćemo strogo tehničke detalje prepustiti onima koji su za to specijalizirani.
Što je Chainlink?
Chainlink je kriptoimovina, odnosno kripto-token koji svoje usluge pruža na Ethereum mreži, prvenstveno prema standardu ERC-20. U svibnju 2019. pokrenuli su svoj protokol s idejom da decentraliziranom svijetu omoguće pristup podacima iz financijskog i stvarnog svijeta – što vjerodostojnijim, provjerenim i sigurnim podacima.
Kako su to postigli?
Putem oraclea. Oraclei su entiteti koji na blockchain dostavljaju podatke iz vanjskog svijeta. Chainlinkov protokol te podatke usklađuje, provjerava, validira, nagrađuje izvore te ih potom čini dostupnima decentraliziranom ekosustavu, koji takve snažno revidirane i pouzdane podatke nužno treba.
Na donjoj slici prikazan je primjer kako u praksi 31 oracle dostavlja ažurirane informacije o trenutačnoj stvarnoj vrijednosti Bitcoina izraženoj u američkim dolarima.
Slika: Chainlink data streams (Chainlinkovi podatkovni tokovi).
Morda ste na slici primijetili da je u ovom primjeru osigurano 30 od 31 mogućeg odgovora. Ako pogledate detaljnije, oracle nazvan „Prophet“ nije pravodobno dostavio podatke. Ako bi se takvi propusti ponavljali, prijeti mu isključenje iz mreže i zamjena drugim oracleom.
Preostalih 30 oraclea dostavilo je podatke na vrijeme te su postigli konsenzus o cijeni, u skladu s pravilima definiranima Chainlinkovim protokolom.
Tko već koristi Chainlink i zašto?
U prvom redu Chainlink danas koriste oraclei. U praksi su to tvrtke iz financijskog sektora te poduzeća koja djeluju na području decentraliziranih financija (DeFi).
Na konferenciji se predstavio velik broj takvih sudionika.
Neki od njih su entuzijasti koji se ovom djelatnošću bave zbog snažnog uvjerenja u budućnost decentralizacije. Među njima je i „Prophet“, spomenut u prethodnom dijelu članka.
Međutim, u znatno većoj mjeri riječ je o tvrtkama s 200 ili više zaposlenih, koje posluju u industrijama u kojima cjelokupna ili većina dodane vrijednosti počiva na prikupljanju i obradi visokokvalitetnih podataka.
Velike globalne kompanije zapošljavaju „data scientiste“ i „data inženjere“ specijalizirane za obradu i analizu podataka. Tako obrađene informacije potom po visokoj cijeni prodaju financijskim institucijama i globalnim tržišnim sudionicima u financijskom sektoru.
Sljedeća industrija koja sklapa takva partnerstva jest industrija market makera (stvaratelja tržišta), čija je djelatnost pružanje vlastite imovine i imovine ulagatelja burzama i drugim pružateljima usluga koji svojim klijentima nude trgovačke parove – naravno, u zamjenu za atraktivne prinose. Za njih je od presudne važnosti da ni u jednom trenutku ne dođe do pogrešnog tržišnog vrednovanja, jer bi i jedan takav trenutak mogao značiti gubitak svih ostvarenih prinosa. To se u prošlosti događalo mnogo puta. S Chainlink protokolima – ne.
Decentralizirane burze sljedeći su u nizu korisnika Chainlinkovih protokola. One djeluju bez središnjih upravljačkih tijela, što znači da ne mogu po vlastitoj procjeni intervenirati u izvanrednim situacijama. Potencijalne pogreške ne mogu ručno spriječiti jer svi procesi funkcioniraju isključivo putem programskog koda. U skladu s njihovom filozofijom, takve se pogreške ne mogu niti retroaktivno ispravljati.
Tradicionalni financijski akteri vrlo dobro razumiju što znači imati podatke takve kvalitete i nipošto neće dopustiti da u ovoj tehnologiji zaostanu.
Upravo zato su u tim sektorima s dobrim razlogom Chainlinkovim protokolima dodijelili timove od deset ili više stručnjaka koji brinu o ispravnom i neometanom prijenosu podataka.
Na konferenciji smo razgovarali s nekima od njih, a naglasili su koliko ozbiljno shvaćaju ovu suradnju. Jedna od njihovih ključnih posebnosti jest stalna pripravnost – 24 sata dnevno, svih 365 dana u godini.
Sve to isključivo kako bi imali pristup Chainlinkovim protokolima i podacima. Upravo zbog razine točnosti i transparentnosti takvih podataka, u posljednje vrijeme i regulatori sve češće obraćaju pozornost na ove protokole.
Tko će ga u budućnosti morati koristiti?
Ne podležimo kripto-maniji. Na konferenciji se snažno naglašavalo da kripto nije čarobno rješenje za sve probleme svijeta. Nema smisla sve bez iznimke prenositi na blockchain. Mnoga područja danas već izvrsno funkcioniraju i bez uporabe strogo provjerenih i validiranih decentraliziranih podataka.
Zagotovo blockchain ni za vse.
- Kada pogledam TV program, u potpunosti sam zadovoljan informacijama koje dobijem. Kada je nešto važno, provjerim na dva mjesta i to mi se čini sasvim dovoljno.
- Na tržnici znam koliko košta paprika i sa sobom imam dovoljno novca da si je mogu priuštiti. Ako me prodavačica dočeka s previsokom cijenom, jednostavno ću se okrenuti i provjeriti drugdje.
- Kada na bankomatu podignem gotovinu, ne brinem se da bi moglo doći do pogreške. To mi se dosad još nije dogodilo. Uvijek dobijem točan iznos i isti se točan iznos tereti s mog bankovnog računa.
U navedenim primjerima uporaba decentraliziranih tehnologija nije smislena. Za takve podatke nisam spreman plaćati, niti prihvatiti složene metode koje su danas još uvijek neizbježne kako bi se iskoristile najbolje prednosti decentralizacije.
Kada i za koga je uporaba provjerljivih podataka opravdana?
- Zanima me dobivanje kredita u iznosu od 170.000 € s fiksnom kamatnom stopom. Vrlo se teško probijam do pravih i točnih informacija o ponuđenim kamatnim stopama. Koliko se još uopće može pregovarati s bankama? Mogu li u inozemstvu dobiti povoljnije uvjete? Kakve uvjete komercijalne banke zapravo imaju kod središnjih banaka i što od toga u konačnici nude meni?
- Proces kupnje rabljenog automobila poznat je po visokom stupnju rizika u vezi s kilometražom na brojaču i stvarnim kilometrima prijeđenima na cesti. Kod vrlo visokih iznosa koje moram izdvojiti za nešto što mi je potrebno u svakodnevnom životu, svaki put osjećam nelagodu i knedlu u grlu prilikom kupnje. A pri prodaji se ponovno suočavam s neugodnim sumnjama u vlastitu vjerodostojnost. Koliko bih samo volio da se s takvim situacijama u životu ne moram susretati.
- Vijestima je sve teže vjerovati. Na društvenim mrežama situacija je još gora. Cijeli internet već je preplavljen lažnim objavama, krivotvorenim slikama i obmanjujućim naslovima.
U ova tri primjera situacija je drukčija nego u prva tri. Smatram ih iznimno važnima i spreman sam platiti kako bih, ako je moguće, izbjegao navedene rizike i netransparentnost. Vjerujem da ću ubuduće, osobito u kategorijama koje su mi od iznimne važnosti, kupovati proizvode i koristiti isključivo usluge s provjerljivim podacima. Također je jasno da tim podacima neću moći u potpunosti vjerovati nigdje drugdje osim na decentraliziranim mrežama.
Sve se više čini da će upravo Chainlink ponuditi tehnička rješenja za takve usluge.
Kada osjetim želju za čitanjem viceva na internetu, sigurno neću razmišljati o blockchainu.
Sergey Nazarov
Ustanovitelj Chainlinka, Sergey Nazarov, vrlo je miran i sabran voditelj projekta. Ponekad ostavlja dojam suzdržanosti, jer nije poznat po pretjeranoj rječitosti. Upravo zato njegove, nešto rjeđe izgovorene riječi nose još veću težinu.
Sadržaj koji iznosi u pravilu ima toliku snagu da se u konferencijskoj dvorani gotovo mogla osjetiti napetost u zraku, dok smo sudionici pažljivo pratili njegov nastup i istodobno nastojali razumjeti sve preneseno znanje, razmišljanja o trenutačnoj situaciji i poglede na budućnost.
Naravno, uz njegovu iznimnu ulogu u dosadašnjem razvoju projekta, veliku težinu njegovu statusu daje i činjenica da se njegova imovina trenutačno procjenjuje na više od 500 milijuna američkih dolara.
Sergey Nazarov, Steve Ellis i Ari Juels sastavili su 2017. godine statut, odnosno idejni dokument o protokolu („whitepaper“) Chainlink.
U tako kratkom razdoblju ta se ideja razvila u najveću decentraliziranu mrežu točnih, neovisnih i provjerljivih podataka te je sva tri sudionika svrstala među najvažnije i najcjenjenije stvaratelje u području kriptovaluta.
CCIP revolucija: protokol koji povezuje sve blockchain mreže
U srpnju ove godine Chainlink je pokrenuo novu uslugu pod nazivom CCIP. Nakon tri mjeseca djelovanja rezultati su iznimno ohrabrujući.
„CCIP ima ambiciju postati TCP/IP financija“, izjavio je Sergey Nazarov, suosnivač Chainlinka. Tom je izjavom napravio usporedbu s temeljnim internetskim protokolom koji je postavljen prije gotovo 50 godina i omogućio globalnu povezanost interneta.
CCIP uspostavlja standardizirani komunikacijski sustav između različitih blockchain mreža i sustava. U javnom blockchain okruženju koristi se za povezivanje aplikacija decentraliziranih financija (DeFi) s brojnim drugim mrežama, sustavima i protokolima.
Svi korisnici CCIP-a imat će značajne koristi od opsežnog sigurnosnog sustava koji je izgradila Chainlink fondacija.
Fokus pritom nije ograničen isključivo na kriptovalute i decentralizirane financije. CCIP-u se sve intenzivnije priključuju banke i tradicionalne financijske institucije, što dodatno potvrđuje njegov potencijal za širu primjenu u globalnom financijskom sustavu.
Banke i financijska industrija
Na „okruglom stolu“ s pozvanim gostima Sergey Nazarov si nije olakšao zadatak. Svi zasigurno dobro poznajemo, gotovo poslovnički, birokratska načela bankarskih sustava. Iako se i u tom sektoru svijet brzo mijenja te banke već iz „niskog starta“ prate dolazak tehnologija koje će ukloniti operativna uska grla, one se unatoč tome i dalje ne odmiču od svojih temeljnih principa.
Gosti rasprave:
- Alexandre Kech, SIX Digital Exchange
- Anurag Soin, ANZ Bank
- Olivier Roucloux, Euroclear
- Thomas Dugauquier, SWIFT
Svi navedeni sudionici već su započeli s korištenjem protokola CCIP. Ipak, još uvijek nisu u potpunosti zadovoljni njegovom primjenom. Iz rasprave je bilo moguće razabrati da su svi svjesni koliko je CCIP revolucionarna metoda, no istodobno postoje i određene rezerve.
Prije svega ih zabrinjava nedostatak uhodanih metoda standardizacije. Svima je jasno da banke moraju poslovati u skladu sa strogim protokolima. Prema njihovim riječima, CCIP još ne doseže razinu standardizacije koja je potrebna za povezivanje različitih bankarskih mreža. Kao prijedlog navodi se da CCIP protokol preuzme standarde koji već više od 40 godina učinkovito funkcioniraju unutar SWIFT sustava. Na taj bi se način banke morale manje prilagođavati novim rješenjima, a sama bi se implementacija tehnologije mogla znatno ubrzati.
Dobili smo potvrdu da je takvo rješenje tehnički izvedivo.
U izravnom razgovoru dojam je bio da bankarski prigovori nisu izbacili Sergey Nazarova iz ravnoteže.
Naprotiv – bankari su bili saslušani, a prema mišljenju drugih sudionika događaja, već se uskoro mogu očekivati najave rješenja za uska grla sustava koja bi u blockchain ekosustav mogla dovesti bilijune sredstava iz tradicionalnih financija.
Koja ograničenja CCIP uklanja bankama?
Danas je klijentima i korisnicima tradicionalnih banaka kristalno jasno da brzina bankovnih transfera, dostupnost međunarodnih transakcija i troškovi velikih prijenosa nisu na razini koju bi suvremena tehnologija već odavno mogla omogućiti. Tu su i ograničenja platnog prometa tijekom vikenda, kada prijenosi jednostavno ne funkcioniraju.
Gdje nastaje problem?
Većina banaka koristi vlastite mreže i protokole. Nitko se ne želi prilagoditi drugima kako bi se procesi poboljšali, jer bi takav potez mogao značiti podređeni položaj ili dugoročno čak smanjenu konkurentnost u odnosu na ostale sudionike tržišta.
Zbog toga se problemi mogu pojaviti već kod prijenosa unutar domaćih mreža – a kamoli tek pri transakcijama prema inozemstvu.
Iskreno govoreći, nije bilo ni stvarnog interesa za rješavanje ovih izazova. Korisnici jednostavno nisu imali alternativu. Sve do sada. CCIP to mijenja.
Banke koje se uskoro ne prilagode novom decentraliziranom standardu teško će ostati konkurentne. Mnoge institucije već intenzivno rade na prilagodbama i čekaju tek završne dorade prije šire implementacije CCIP mreže.
Što CCIP poboljšava kod decentraliziranih protokola?
„Hackovi”, odnosno zlouporabe tijekom pretvorbi. Ako pogledamo najveće zlouporabe i krađe na decentraliziranim protokolima namijenjenima prijenosima između različitih tehnologija („bridge“ rješenja), vidimo više od 2 milijarde USD ukupne procijenjene štete.
Razlog?
Prijenose su često obavljali centralizirani posrednici, koji su obavljali zamjene između različitih blockchain mreža.
Upravo su ti centralizirani elementi bili glavna točka napada – i tu su nastajale zlouporabe.
Korištenjem CCIP protokola prijenosi se odvijaju bez centraliziranih posrednika.
CCIP uvodi standardizirani, sigurnosno ojačan sustav koji eliminira potrebu za centralnim „mostovima“ i tako znatno smanjuje izpostavljenost rizicima.
Svijet nikada nije tako hitno trebao podatke na koje se može osloniti
U svom glavnom govoru suosnivač Sergey Nazarov usredotočio se na problem s kojim se danas svi dobro poznajemo – i, na žalost, ga tudi živimo: lažni podaci i lažne vijesti.
U svim segmentima našeg života pojavljuje se sve više nevjerodostojnih i neprovjerenih informacija – u organizacijama, sustavima, državama, financijama, a tek potom u medijima. Sve to vodi svijet u situaciju u kojoj čovječanstvo ne može napredovati. Štoviše, povijest pokazuje da nas takšni trendovi lahko ponovno povedu u nazadovanje civilizacije.
Sergey Nazarov iskreno vjeruje da decentralizirane tehnologije mogu dugoročno riješiti ovu problematiku. Ne još danas, ali ne ni u dalekoj budućnosti. Uskoro ćemo dosegnuti razvoj učinkovitih mehanizama za provjeru točnosti informacija i alata za odgovornost, koji će nagrađivati istinu i kažnjavati laž – bez da nad njima stoji centralizirana institucija koja bi mogla oblikovati „istinu“ u svoju korist.
U govoru je više puta spomenuo aferu FTX, u kateri je direktor Sam Bankman-Fried nekontrolirano razpolagao sredstvima koja su mu korisnici platforme povjerili – i številni so na koncu ostali brez vsega. Nažalost, to ni prvi primer u kojem su stradali korisnici centraliziranih rješenja koja su manipulirala podacima, dok ih nadzorni organi nisu znali ili nisu željeli zaštititi.
Kao što je razvidno iz prikaza u nastavku (slika na originalnem dogodku), u posljednjih se 20 godina na velikim razmjerima to već treći put dogodilo u centraliziranim financijskim sustavima.
S dobrim razlogom je Sergey Nazarov v svojem govoru izpostavio tudi neomejeno in nepredvidljivo „tiskanje“ novega novca koje provode centralne banke.
To nekontrolirano povećavanje ponude novca neposredno utječe na inflaciju, smanjuje kupovnu moć građana i destabilizira financijske sustave. Nazarov je opozorio, da takšna praksa predstavlja strukturalno tveganje, koje še dodatno poudarja potrebu za transparentnim, kriptografsko dokazljivim in predvidljivim monetarnim mehanizmima – lastnostima, ki jih omogočajo decentralizirane tehnologije in blockchain protokoli.
Predstavljanje novosti u razvoju
Nije tajna da smo na konferenciju prišli s visokim očekivanjima, posebno glede predstavljanja novih razvojnih dosega.
Ipak, niti mi nismo pričakovali, da će nas govornici presenetiti s pet revolucionarnih novosti na svojoj platformi.
Sada je povsem razumljivo zašto su u posljednjih godinu dana svoju razvojnu ekipu proširili s oko 250 na 550 članova.
Nazive novih funkcionalnosti nećemo prevoditi, a opise ćemo prikazati kratko i pojednostavljeno. Dodatne tehničke informacije dostupne su u priloženim povezavama. Ako vas tehnički aspekti Chainlinka ne zanimaju, ovaj odjeljak lahko preprosto preskočite.
Data Streams:
Podatkovni tokovi predstavljaju rješenje na Chainlink mreži koje omogućuje dobavu i razmjenu podataka na blockchainu s izrazito niskom latencijom, usporedivom s brzinama prijenosa na centraliziranim burzama. Takva zmogljivost na blockchainu dosad još nikada nije bila postignuta.
Chainlink Functions (Beta):
Podaci iz Chainlink mreže sada su dostupni i onima koji ne žele sami održavati infrastrukturu orakla. U trenutnoj beta fazi razvijateljima su otvoreni vjerojatno najtočniji, najprovjereniji i najdecentraliziraniji podatci u povijesti.
Podaci se plaćaju tako da razvijatelj na svoju novčanik naloži LINK tokene, koji se automatski troše prema unaprijed postavljenim pravilima za prijem podataka. (dokumentacija)
Automation 2.0:
Procesorsku snagu potrebnu za rad decentraliziranih aplikacija (dApps) i pametnih ugovora sada se može prijenijeti na Chainlinkovu infrastrukturu po deset puta nižoj cijeni nego prije – bez ikakvog kompromisa po pitanju decentralizacije ili sigurnosti. (dokumentacija)
Developer Hub Launch:
Pokrenut je novi portal za razvijatelje – moderna digitalna knjižnica i nezaobilazna početna točka za sve koji žele iz tradicionalnog programiranja zakoračiti u svijet decentralizacije i kriptovaluta. Platforma nudi besplatan dostop do dokumentacije, videa, webinarâ, tečajeva, praktičnih primjera i još mnogo toga, pripravljeno od vodećih stručnjaka u industriji.
(dev.chain.link)
Staking v0.2 Eligibility:
Objavljena je aplikacija kroz koju se svatko može prijaviti kao kandidat za sudjelovanje u protokolu staking 2.0* izravno na Chainlink tokenu (staking.chain.link).
*Staking označava mehanizam osiguranja točnosti podataka tako da sudionik odgovara vlastitim sredstvima, a za tu uslugu prima nagradu.
Kako razvoj utječe na cijenu Chainlinka?
O cijeni kripto-tokena Chainlink na samom je događaju zapravo bilo vrlo malo riječi. Projekt je trenutačno strogo usmjeren isključivo na razvoj i široku primjenu tehnologije i tokena (LINK).
Ukupna tržišna kapitalizacija Chainlinka u trenutku objave ovog članka iznosi nešto više od 3,8 milijardi eura. U najboljim vremenima ukupna tržišna kapitalizacija bila je procijenjena na nešto više od 18 milijardi eura (10. svibnja 2021.).
Bez ikakve sumnje možemo reći da je današnji stupanj razvoja u usporedbi s 2021. godinom toliko napredan da je cijelu situaciju pomalo smiješno uopće uspoređivati.
Iz teorije smo prešli u realizaciju. Tada se moglo govoriti o iznimnoj ideji koju je projekt nosio. Danas možemo govoriti o široko primjenjivoj platformi, tisućama sudionika na mrežnim protokolima i dugom nizu velikih organizacija koje se žele priključiti.
Razvojni tim ističe da su iznimno zahvalni na aktualnom tržišnom razdoblju, jer je na tržištu znatno manje šuma, što omogućuje lakši i brži napredak u razvoju tehnologije.
Posljednjih 12 mjeseci vjerojatno potvrđuje tu tezu. Zatišje na tržištu donijelo je najplodnije razvojno razdoblje od samog osnutka. Mišljenje o budućoj cijeni formirajte sami.
Faze razvoja i cijene kod zdravih projekata
Često se događa da cijena pretekne stvarnu adopciju i razvoj kriptovalute, što tada dovodi do korekcija.
Tako je bilo i kod Chainlinka.
1. faza: visoki entuzijazam, malo stvarno implementiranih rješenja.
2. faza: srednja faza razvoja i novi val entuzijazma.
3. faza: stvarno razvijen i korišten projekt, kojem cijena može opravdano slijediti.
Bez predviđanja budućnosti i prognoziranja cijene kriptovalute, zajedno s predstavnicima projekta slažemo se da se nalazimo pred točkom u kojoj projekt može uistinu zaživjeti u punom opsegu.
Blockchain u kombinaciji s umjetnom inteligencijom
»Na prvo žogo« ti dvije tehnologije nisu ni na koji način povezane.
Očito je da je umjetna inteligencija, masovnim prodorom platforme „ChatGPT“, preuzela svijet te je, uz iznimne mogućnosti, pokazala i svoju tamnu stranu.
Riječ je o uporabi u svrhu zlouporaba i prijevara.
Svatko tko je blisko uključen u razvoj decentralizirane logike za primjenu u stvarnom svijetu vrlo je brzo došao do sljedećeg zaključka:
Umjetna inteligencija može se koristiti za generiranje umjetnih slika i slične oblike prijevara.
To se neće moći spriječiti.
Blockchain se koristi za vjerodostojnost i provjerljivost.
Kombinacija ove dvije tehnologije može donijeti pozitivne rezultate i smanjiti negativne.
Kroz predavanja smo spoznali da na ovom području već aktivno djeluje velik broj stručnjaka, a kroz sama predavanja cijela je tema postala još smislenija. U nastavku predstavljamo dva stvarna primjera.
Umjetni govor: afera na slovačkim izborima
Krajem rujna u Slovačkoj su održani parlamentarni izbori. Nije neuobičajeno da se u razdoblju prije izbora pojavi neka afera, no ovaj put otišlo se korak dalje. U stvarnoj situaciji, nažalost, došli smo do spoznaje kakve nam zamke u tim procesima postavlja moderna tehnologija.
Uoči izbora društvenim mrežama Facebook, Instagram i Telegram kružila je audio snimka u kojoj jedan od vodećih kandidata, Michal Šimečka, s novinarom navodno razgovara o tome kako će kupiti glasove romskih manjina te nakon izbora odmah udvostručiti cijenu piva.
Radilo se o umjetno generiranoj snimci izrađenoj uz pomoć tehnologije umjetne inteligencije (tzv. „deepfake“).
Michal je odmah izjavio da je snimka krivotvorena, što su mu potvrdili i tehnološki stručnjaci.
Međutim, šteta je već bila učinjena i izbori su za njega bili izgubljeni. Snimka se viralno proširila i dosegla znatno veći broj ljudi nego službene izjave o njezinoj nevjerodostojnosti.
Sve se odvijalo anonimno, što znači da kazne neće biti, kao ni stvarnih posljedica.
Sergey Nazarov budućnost zamišlja tako da će ljudi i dalje koristiti različita sučelja za pristup vijestima, informacijama i sadržajima — jednako kao što danas koristimo različite društvene mreže i pratimo razne medije.
Ključna promjena koja se mora dogoditi jest da nositelj tih informacija postane decentralizirana mreža, a ne privatne baze podataka.
Razlika je u tome što se u bazama podataka informacije mogu slobodno uređivati ili brisati — čak i retroaktivno. To umanjuje težinu postupaka, jer se odgovornost smanjuje ako znamo da se prošlost može mijenjati.
Na blockchainu to nije moguće. Zapis je trajan, a ako se pokaže da nije ispravan, autora je moguće sankcionirati putem programskog koda.
Kao što je već spomenuto, ova tehnologija više nije daleko. Za čovječanstvo će to prvi put u povijesti značiti da povijest ne pišu isključivo pobjednici, već da će svima biti dostupna u neokrnjenom obliku.
Umjetna slika: afera Donalda Trumpa na sudu
Neke slike koje kruže internetom izgledaju izuzetno realistično. Generirane su uz pomoć AI (umjetne inteligencije) alata poput „Stable Diffusion“ i „Midjourney“, koji su danas vrlo lako dostupni gotovo svima. Biste li rekli da je slika ispod stvarna ili ne?
Kada je slika počela kružiti internetom, ljudi je zaprepastila, jer se u njihovim mislima odmah pojavila neupitna ideja da je Donald Trump na sudu osuđen.
Upućeniji promatrači primijetili bi da s prstima gospodina Trumpa nešto nije u redu. Nakon detaljnijeg pregleda ni noge više ne djeluju proporcionalno ispravno. U budućnosti će se ti alati dodatno unapređivati, a granica između stvarnog svijeta i svijeta umjetne inteligencije bit će sve zamagljenija.
Naravno, fotomontaže poznajemo već desetljećima. Međutim, u usporedbi s današnjim okolnostima bile su iznimno rijetke.
Teško je zamisliti da se razvoj neće kretati u smjeru šire primjene umjetne inteligencije — naravno, i u nepoštene svrhe. Još je teže zamisliti da bi zakonska regulativa takve pojave mogla učinkovito spriječiti.
Vlastitim očima i zapisima nepoznatih autora bit će sve teže vjerovati.
Autentičnost ćemo morati provjeravati znatno pažljivije. U tome blockchain može pomoći.
Tim Incrementum u Barceloni
Već na početku članka navedeno je da je naš prvotni cilj sudjelovanja bio procijeniti smislenost ulaganja u kriptovalutu Chainlink. Informacija smo dobili i više nego dovoljno.
