U trećem tjednu veljače 2023. (15. – 17. veljače) u Barceloni je održan već peti svjetski događaj iz područja decentraliziranih tehnologija i regulacije u organizaciji istog organizatora. Događaju je prisustvovalo više od 2.500 sudionika koji su svjedočili razmjeni mišljenja i predstavljanju novosti iz ovog donedavno nišnog investicijskog područja.
Međutim, to područje postaje sve manje nišno te se sve više približava tradicionalnim ulagateljima, kao i globalnim liderima velikih institucionalnih investicijskih organizacija.
Na blockchain događajima govornike su do sada brojčano najčešće činili programeri, razvojni inženjeri i idejni vođe projekata. Ovoga puta to nije bio slučaj. Većinu vremena na pozornici zauzeli su pravnici, bankari te predstavnici velikih korporativnih i državnih organizacija.
Regulacija dolazi, a s njom i goleme količine institucionalnog kapitala koje žele ući u ovaj svijet na siguran, jednostavan i zakonski usklađen način.
Dvije struje razmišljanja o regulaciji i zakonodavnom okviru
Glavna tema velike europske konvencije ovoga je puta bez sumnje bila regulacija. Kao i uvijek, i ovaj put postoji mnogo različitih mišljenja o „pravoj“ budućnosti decentraliziranih tehnologija.
Dvije vodeće struje razmišljanja o budućem smjeru su:
Stroga regulacija decentraliziranih usluga i imovine – stav koji ponajprije zastupaju predstavnici tradicionalnih financija i institucije zadužene za regulatornu standardizaciju. Njihova je ideja da svaka aktivnost na blockchainu mora biti jasno definirana i transparentna.
Potpuna predanost decentralizaciji, koja donosi anonimnost i „sljedivu nesljedivost“ – što je, realno gledano, temeljna filozofija Bitcoina i većine kriptovaluta koje su ga slijedile.
Svakako se možemo složiti da mora postojati određena razina uređenosti, jer ponašanje bez odgovornosti, nalik „divljem zapadu“, zasigurno ne koristi razvoju industrije.
Istodobno, potrebno je prihvatiti i činjenicu da sama blockchain tehnologija već osigurava iznimno visoku razinu transparentnosti, uz brojne druge prednosti koje donosi našem društvu.
Stani Kulechov, budućnost, Aave i Lens
Na konvenciji je bio prisutan i Stani Kulechov, osnivač i idejni pokretač kriptovalute Aave, čija tržišna kapitalizacija premašuje milijardu eura, dok sredstva zaključana u AAVE protokolu, prema objavljenim podacima, prelaze vrijednost od 7 milijardi američkih dolara.
Prisutnost možda i najzvučnijeg imena konvencije u potpunosti je ispunila dvoranu, a njegovi pogledi na daljnji razvoj industrije daju vrlo optimistične izglede za budućnost cjelokupnog spektra kriptovaluta.
AAVE
Aave je DeFi protokol i kriptoimovina na blockchainu koji kroz svoje usluge, među ostalim, omogućuje financijsku likvidnost i napredni transakcijski model.
LENS
Lens je Web3 projekt koji gradi decentraliziranu društvenu mrežu. Za razliku od Facebooka, Twittera i sličnih platformi, ideja je da novi protokol i sadržaji na njemu nemaju centralnog vlasnika.
Prema objavljenim planovima, sadržaje bi moderirali sami korisnici, a oni bi također zajednički određivali pravila budućeg razvoja platforme. To bi značilo da bi svaki korisnik zadržavao autorska prava nad objavljenim sadržajem te mogao sudjelovati i u prihodima, koje na tradicionalnim društvenim mrežama u velikoj mjeri zadržavaju same kompanije.
Povratak povjerenja u industriju kriptovaluta
Na konvenciji, naravno, nije nedostajalo rasprava o brojnim zloupotrebama, krađama i prijevarama koje su tijekom 2022. godine ovom, inače iznimno naprednom svijetu tehnologije, nanijeli neodgovorni i zlonamjerni akteri. Terra Luna, Three Arrows Capital, Celsius i naposljetku FTX projekti su koji su, iz različitih razloga, tijekom 2022. godine doživjeli svoj gorak kraj.
Tijekom dva dana rasprava i predavanja nebrojeno smo se puta vraćali na gore navedena imena. Iznova i iznova dolazili smo do istog zaključka: kod tih slučajeva problem nikada nije bio u blockchain tehnologiji, već u nepoštenim akterima koji su zvučno ime moderne tehnologije iskoristili za vlastitu korist ili su je koristili tek kao polugu u svojim nezdravim ambicijama za slavom i nadmetanjem s konkurencijom.
Je li regulacija rješenje za to?
Činjenica je da je propala burza FTX bila jedna od najreguliranijih kripto institucija na svijetu. I ostali navedeni subjekti posjedovali su brojne licence. Za sada se, dakle, pokazuje da regulacija sama po sebi ne sprječava korupciju niti je u tome bila uspješna. Štoviše, s druge strane, ona često ograničava razvoj potpuno legitimnih projekata.
Kod blockchain projekata (izuzev najvećih), gdje nije postojala nikakva regulacija, stopa neuspjeha za ulagatelje bila je još znatno viša. U mnogim slučajevima sredstva su jednostavno nestajala, dok su drugdje vrijednosti padale i za 90 % ili više.
Ako sve to sažmemo u jednu misao, vjerojatno je pravi put prema najboljoj zaštiti ulagatelja i kvalitetnih projekata dobro promišljena i pravilno provedena regulacija – takva koja sudionike ne tjera u skrivanje i bijeg, već osigurava transparentnost, sigurnost i dugoročnu perspektivu za održive i poštene prinose.
Budućnost?
Kao što je istaknuto u početnoj misli, budućnost kriptovaluta nije upitna. Više od 2.500 sudionika događaja u Barceloni predstavljaju visoko obrazovane i kompetentne predstavnike banaka, vlada, pravnih službi i gospodarstva. Ti ljudi ne troše svoje vrijeme olako – ovdje su zato što žele stvoriti najbolju moguću budućnost za sebe i svoje bližnje.
Svi s različitim mišljenjima, ali sa zajedničkim ciljem: da se moderne decentralizirane tehnologije na ispravan način približe ljudima i da nas kao čovječanstvo povedu prema boljoj budućnosti.
